Pročelnica Sekcije psihologa u socijalnoj skrbi je Tina Barun (kontakt e-mail: tinamatkovic@gmail.com).
Sekcija je osnovana 2000. s ciljem aktivnijeg okupljanja psihologa članova DPS-a koji se bave područjem socijalne skrbi. Sekcija broji tridesetak članova.
Djelovanje psihologa u socijalnoj skrbi spada u područje psihosocijalnog rada. Klijenti socijalne skrbi su pojedinci, obitelji i grupe u krizi ili nevolji, odnosno ljudi za čije su socijalno okruženje, osobnosti i živote znakoviti rizici različite vrste i stupnja. Oni su opterećeni osobnim problemima, problemima u obitelji, nerijetko marginalizirani i stigmatizirani, ponekad odbačeni od okoline i društva. Radi se često o poremećenim odnosima i zlostavljanju u obitelji, razvodima brakova, zlostavljanju i zanemarivanju djece, problematičnim, asocijalnim i delinkventnim ponašanjima mladih, nezaposlenosti, siromaštvu ili osobama kriminalnog ponašanja. U domenu psihosocijalnog rada uključena je i podrška duševno bolesnim i tjelesno hendikepiranim osobama. Navedena stanja potencijalno smanjuju životne šanse pojedinaca, narušavaju odnose u obitelji, potiču međugeneracijske sukobe te probleme u odgoju i ponašanju djece. U osobnom, dakle, psihičkom životu i ponašanju, ova stanja se očituju kroz narušenu samosvijest i samopouzdanje, razdražljivost, agresivnost, nesnalaženje u životnim teškoćama, neznanje ili nesposobnost za rješavanje situacija koje ih opterećuju ili ugrožavaju, izbjegavanje socijalnih kontakata, tjeskobu i depresiju, psihosomatske smetnje ili druge znakove koji upućuju na problem ili patnju.
Temeljna je namjera i zadaća psihosocijalnog rada u socijalnoj skrbi omogućiti kompenzaciju posljedica, ako već ne i djelovanja navedenih rizičnih činilaca. U psihosocijalnom radu, sukladno prirodi i intenzitetu problema klijenata, profesionalno djelovanje psihologa može pokrivati relativno ograničen dio složenih osobnih, obiteljskih i socijalnih situacija klijenata i to specifični aspekt životne situacije, ali i sveukupnu životnu situaciju. Podrazumijeva pomoć i podršku klijentu na emocionalnoj i psihičkoj te egzistencijalnoj i socijalnoj razini. U psihosocijalnom radu psiholozi, uzimajući u obzir unutarnju i vanjsku stvarnost klijenta, teže ka ostvarenju njegove psihičke i socijalne dobrobiti, stvaranju mogućnosti za klijentov osobni razvoj i uvećanje životnih šansi. Tretman je ponajprije proces psihičkog i socijalnog osnaživanja, prilagodbe i promjena ponašanja klijenta kako bi stekao uporište i načine da pobudi i razvije vlastite potencijale za prevladavanje krize, te iz stanja ugroženosti i nemoći postupnom izgradnjom dosegne psihički i socijalno punovrijedan način života bez štetnih posljedica po sebe i druge. Tijekom tog procesa psiholog pomaže i pruža podršku klijentu u različitim aspektima životne situacije osnažujući ga za aktivan odnos (ako je moguće i izravno sudjelovanje) u ostvarivanju vlastite dobrobiti i/ili dobrobiti svoje obitelji.
Psihosocijalni rad obuhvaća rad s pojedincem, obitelji, rad s grupama za podršku, itd. Uključuje brojne usluge i aktivnosti, od materijalne potpore i pomoći u ostvarivanju određenih prava (izvorno poslovi socijalnog radnika), proširivanja spoznaja i poticanja klijenta na samouvid do drugih specijaliziranih intervencija kao što su psihologijsko savjetovanje, psihoterapija, rad s obitelji i obiteljska terapija, grupni rad i grupna terapija i druge izvorne zadaće psihologa.