Jednostavan odgovor na pitanje odgovornosti je da multikulturalno kompetentan psiholog sagleda probleme svojih klijenata u njihovom životnom kontekstu. Dakle, etimologija problema nije nužno u intrapsihičkom poremećaju osobe, već je smještena u njegov ili njen društveni, politički i kulturni milje. Izvući samo jednu nit problema iz tog konteksta da bi se njoj posvetili u psihologiji ili uže u psihoterapiji, bi prikazalo nerealno jednodimenzionalnu sliku klijenta i njegovih ili njenih mogućnosti i ograničenja. Istovremeno, multikulturalno kompetentan psiholog ili psihologinja bi ograničili raspon intervencija kojima bi mogli pozitivno utjecati na klijentovu situaciju. Štoviše, sužavanje konteksta na onaj koji se možda definira kao “tradicionlano psihološka domena” može imati neželjene negativne posljedice na klijente. Na primjer, tretiranje simptoma umjesto uzroka ili krivljenje žrtve. Multikulturalno kompetentni psiholozi se stoga moraju baviti pitanjem poboljšanja životnog konteksta klijenta. To pitanje je multidimenzionalno, otvoreno je za raznolike pristupe i zahtijeva osobnu, profesionalnu i društvenu angažiranost. Kako tako opsežna profesionalna aktivnost izgleda u realnosti? Uz razmatranje osnovnih postavki multikulturalne psihologije, kritične psihologije i psihologije zajednice, u predavanju ću ponuditi i nekoliko konkretnih primjera iz multikulturalno kompetentne prakse.
17. Tjedan psihologije – Odnos roditelja i odgajatelja s djetetom i djetetova psihološka otpornost i dobrobit
U četvrtak 22. veljače, s početkom u 16:30 sati u