Obzirom da u 2009. godini obilježavamo 130. obljetnicu rođenja i 50.-u obljetnicu smrti jednog od utemeljitelja hrvatske psihologije, profesora Ramira Bujasa, Hrvatsko psihološko društvo proglasilo je 2009. godinu – Godinom Ramira Bujasa. Osjećamo se odgovornima i u okviru 17. godišnje konferencije progovoriti o Ramiru Bujasu.
Prisjetimo se samo nekih njegovih zasluga:
- 1920. je uz pomoć profesora fiziologije na Sveučilištu u Zagrebu dr. F. Smetanke osnovao Psihologijski laboratorij u okviru Odsjeka za fiziologiju Medicinskog fakulteta Osnutkom ovog laboratorija, prvog u jugoistočnoj Europi, postavljeni su čvrsti temelji za znanstveno istraživački rad u području psihologije.
- 1923. osniva Psihologijski institut, najprije na Pedagoškoj akademiji, a onda i na Filozofskom fakultetu. Nakladna djelatnost Instituta započinje 1924. kada Ramiro Bujas objavljuje uputu u psihografiju i psihografski list “Psihologijsko opažanje školskog djeteta”, koji učiteljima omogućuje sistematično registriranje brojnih podataka o učenicima
- 1929. imenovan je za predstojnika novoutemeljene Katedre za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, što predstavlja početak studija psihologije u Hrvatskoj.
- 1931. bio je glavni idejni pokretač i organizator Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja u Zagrebu.
- 1932. pokreće znanstveni časopis “Acta Instituti psychologici Universitatis zagrabiensis”, koji se između ostalog bavi i problemima psihometrije, te validacije psihologijskih mjernih instrumenata.
Ramiro Bujas je prvi u Hrvatskoj započeo sustavni rad na konstrukciji naših vlastitih psihologijskih mjernih instrumenata i uređaja.
Udžbenik Ramira i Zorana Bujasa “Dobivanje psihologijskih podataka i njihovo računsko obrađivanje ” predstavlja prvi domaći udžbenik statistike i psihometrije.
Ramiro Bujas je puno radio i na popularizaciji psihologijske znanosti držeći niz javnih predavanja o različitim psihologijskim aspektima svakodnevnog života. Time je poticao svoje sugrađane i sunarodnjake na bolje razumijevanje sebe i svoje okoline, u svrhu unapređenja međuljudskih odnosa i postizanja kvalitetnijeg života.