Tema: Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva
Iznimna nam je čast i radost pozvati vas na 20. jubilarnu konferenciju hrvatskih psihologa, koja će se održati od 7.do 10. studenog 2012. godine u Dubrovniku. Glavni interesi stručnog i znanstvenog programa su psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Želja nam je da psiholozi i drugi stručnjaci koji se bave problematikom braka, obitelji i partnerstva izmjene što više stručnih i znanstvenih spoznaja mišljenja i dostignuća. Pozivamo vas da se u što većem broju odazovete na konferenciju svojim aktivnim angažmanom kao stručnjaci u ovom području.
OBITELJ, BRAK, PARTNERSTVO
Iako su partnerstvo, brak i obitelj vječna tema i bili su važni u svim povijesnim epohama, vjerujemo da nije pretjerano reći da su danas te teme još aktualnije i važnije. Mnogi danas govore o bračnoj i obiteljskoj krizi, naširoko se raspravlja o alternativnim oblicima zajedničkoga života, primjerice o kohabitaciji, koja je u nekim zemljama poprimila takve razmjere da je neki već smatraju zamjenom za klasični brak kojega poznajemo stoljećima. Ili se pak raspravlja o istospolnim zajednicama koje su u nekim zemljama već izjednačene s klasičnim brakom. Istodobno, statistički podaci jasno pokazuju da se u Europskim zemljama i Sjevernoj Americi sklapa svake godine sve manje brakova, odnosno da se smanjuje interes za sklapanjem bračne zajednice, osobito u mlađoj populaciji. Ovome svakako treba pridodati i podatke koji pokazuju da raste broj rastava, posebice u Europi i Sjevernoj Americi te da se u postojećim brakovima rađa sve manje djece. Sve navedene strukturalne promjene obitelji vjerojatno su posljedica mnogobrojnih čimbenika koji su još nedovoljno istraženi, a posebno u našoj zemlji. Jedno je od najčešćih objašnjenja navedenih promjena da je došlo do drastične promjene sustava vrijednosti što je svakako predmet interesa psihologije. Uz to još svakako treba istaknuti da i postojeća ekonomska kriza, nezaposlenost i osjećaj nesigurnosti u mnogim obiteljima stvara specifičnu bračnu i obiteljsku klimu i posljedično specifične oblike ponašanja partnera ili članova obitelji.
Danas se na obitelj gleda kao na složenu i povezanu cjelinu, na sustav koji se sastoji od više podsustava, koji svi zajedno čine dio šireg sustava. Niz je čimbenika koji određuju je li obitelj funkcionalna ili disfunkcionalna, je li obitelj više ili manje uspješna. Važno je sagledati na koji način se u obitelji rješavaju problemi, kakva je komunikacija među članovima u obitelji, jesu li jasno definirane obiteljske uloge, zadovoljstvo među članovima obitelji, podrška koju si članovi međusobno pružaju te kakva je autonomija među članovima obitelji. Taj obiteljski sustav može imati zaštitnu i rizičnu ulogu u razvoju djeteta. Novi modeli i koncepti u psihologiji proučavaju odnose roditelj dijete upravo u kontekstu različitih sustava koji na direktan ili indirektan način utječu na sam razvoj djeteta. Stoga je važno pogledati kako su obiteljski odnosi povezani s razvojem djeteta iz kuta potpune obitelji, jednoroditeljskih obitelji, proširene obitelji. Teme koje se ovdje još nameću su očinstvo, majčinstvo, životni ciklus obitelji, udomiteljstvo, usvajanje djece, ali i teme poput obiteljskog nasilja, zlostavljanja u obitelji i sl.
Osim čimbenika koji su posljedica promjena društva i obitelji na globalnoj razini, poznato je da su i osobnost i osobine partnera važni za partnerske odnose i za dobrobit članova obitelji. Ako se usmjerimo na transakcijske odnose globalne razine s osobinama (ranjivošću) partnera ili članova obitelji, vjerojatno ćemo ustanoviti postojanje novih oblika odnosa u partnerstvu i obitelji koje ne poznajemo dovoljno, što ima značajnih posljedica za rad psihologa u praksi. Za razliku od drugih zemalja u kojima su navedeni problemi središnja tema rasprava, znanstvenih istraživanja i stručnih konferencija, barem se zasad o navedenim problemima u našoj zemlji malo se govori. Istodobno primjećujemo i osjećamo da navedeni problemi postoje, iako možda još uvijek u manjem intenzitetu nego u razvijenijim zemljama Zapada. Zato predlažemo da partnerstvo, brak i obitelj bude središnja tema Godišnje konferencije hrvatskih psihologa 2012. godine u Dubrovniku. Cilj nam je objediniti, usporediti i sučeliti radove i rezultate psihologa koji rade u području ili su zainteresirani za sve ono što u najširem smislu možemo nazvati psihološkim aspektima suvremenog partnerstva, braka i obitelji.
Tema konferencije okrenuta je suvremenim spoznajama iz područja obitelji, braka i partnerstva u svijetu i kod nas pa će svoje spoznaje psiholozi iz Hrvatske ali i neki ugledni znanstvenici i stručnjaci iz svijeta prenijeti svojim kolegama putem plenarnih predavanja, usmenih priopćenja, postera, okruglih stolova, simpozija i sl. Cilj nam je okupiti psihologe ali i stručnjake drugih profila koji se bave problematikom braka, obitelji i partnerstva. Svrha konferencije je izmjena novijih iskustva i saznanja, znanstvenih spoznaja i stručnog rada u području suvremene obitelji, braka i partnerstva. Svoja plenarna predavanja održat će eminentni znanstvenici iz ovog područja iz svijeta te Hrvatske kao što su Paul Amato, Thomas Bradbury, Cigdem Kagitcibasi, Josip Obradović, te Ninoslava Pećnik o odrednicama bračne kvalitete i sreći u braku, o znanstvenim temeljima razumijevanja i poboljšanja bračne kvalitete, o posljedicama razvoda braka za odrasle i djecu, o suvremenom roditeljstvu i pravima djeteta……….. Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva u Hrvatskoj, glavna je tema konferencije, no teme iz drugih područja psihologije dobro su došle. Očekujemo vaš prilog raspravama o zadanoj, ali i ostalim temama iz psihologije.
Prof.dr. Josip Obradović
Prof.dr. Andreja Brajša Žganec