Voditelj:
Krunoslav Matešić, urednik hrvatske adaptacije, Filozofski fakultet u Zagrebu i Naklada Slap
Sudionici:
– Predrag Zarevski, Filozofski fakultet u Zagrebu
– Slavka Galić, Filozofski fakultet u Osijeku i Opća županijska bolnica Požega
– Valentina Ružić, Naklada Slap
– Krunoslav Matešić, ml., Naklada Slap
Cilj okruglog stola je prikazati rezultate Hrvatske standardizacije, opisati korake prilagodbe u izradi verbalnih subtestova i iznijeti novosti koje donosi četvrto izdanje WISC-a.
Sudionici okruglog stola moći će raspravljati o svim koracima u postupku standardizacije, o vrijednosti i novim dostignućima koje WISC-IV donosi, te načinima primjene i interpretacije ovog psihodijagnostičkog sredstva.
Hrvatska adaptacija i standardizacija provedena je na stratificiranom uzorku od 1200 djece u dobi od 6 godina i 0 mjeseci do 16 godina i 11 mjeseci i u njoj je sudjelovalo 59 osnovnih i 56 srednjih škola, te 21 predškolska ustanova diljem Republike Hrvatske.
Wechslerova skala inteligencije za djecu – četvrto izdanje (WISC-IV) odražava suvremena dostignuća u teoriji i praksi mjerenja kognitivnih sposobnosti i jedan je od najpoznatijih i najčešće upotrebljavanih testova inteligencije za djecu. Široko se primjenjuje u školskom okruženju i omogućava identifikaciju nadarene djece već od dobi od 6 godina.
WISC-IV se primjenjuje individualno, u trajanju od 65 do 100 minuta za 10 temeljnih subtestova. Nezamjenjiv je u psihodijagnostici, jer omogućuje identifikaciju djece s poteškoćama u čitanju i učenju, hiperaktivne djece, djece s poremećajem pažnje, emocionalnim poremećajima, poremećajima u ponašanju, oštećenjima sluha, problemima u produkciji i razumijevanju govora, te procjenu mentalne retardacije.
Sastoji se od 15 subtestova (10 temeljnih i 5 dopunskih) koji omogućavaju dobivanje informacije o općoj intelektualnoj sposobnosti djeteta i o nizu njegovih specifičnih kognitivnih sposobnosti. Poseban naglasak stavljen na mjerenje radne memorije, brzine procesiranja i fluidne inteligencije.
Pored ukupnog IQ-a, WISC-om-IV dobivaju se rezultati na četiri indeksa sposobnosti – indeks verbalnog shvaćanja, indeks perceptivnog rasuđivanja, indeks radnog pamćenja i indeks brzine obrade informacija. Osim usporedbi s normama izraženima u obliku skaliranih rezultata za svih 15 subtestova, te za procesne rezultate i ukupni IQ, omogućena je usporedba razlika među subtestovima, procesnim rezultatima i indeksima. Dobiva se informacija o dobno-testovnim ekvivalentima za sve subtestove i procesne rezultate. .